ENERGETSKA POLITIKA

Izvor: Enerpedia

Skoči na: orijentacija, traži

Slika:epolitika.jpg

Sadržaj

Cilj poglavlja

Slika:crta.jpg


Cilj ovog poglavlja je upoznati osnovne političke mehanizme koji utječu na energetiku Hrvatske i Europe.


Svrha poglavlja

Slika:crta.jpg


Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:

  1. Razumjeti geopolitički kontekst u kojem se nalazi Hrvatska kao zemlja tranzicije.
  2. Razumjeti važnost i probleme sigurnosti dobave energije.
  3. Razumjeti utjecaj cijene energenata na konkurentnost proizvodnje.
  4. Razumjeti logiku restrukturiranja i liberalizacije tržišta, te smisao privatizacije.


Uvod

Slika:crta.jpg

  • Implozija drugog svijeta (socijalističkog bloka) 1989.
  • Opcije su priključenje prvom svijetu (kapitalističkom bloku) ili izolacija i autarhija
  • ideološko priključenje - demokracija
  • ekonomsko priključenje - slobodno tržište
  • vojno priključenje - zajednička sigurnost
  • Zemlje u tranziciji su:
  • Centralna i istočna Europa (CEEC): Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija
  • Jugoistočna Europa (SEE): Bugarska, Hrvatska, Rumunjska
  • Jugoistočna Europa - Zapadni Balkan (SEE-WB): Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Srbija
  • Istočna Europa i Centralna Azija (EECA): Armenija, Azerbejdžan, Belarus, Gruzija, Kazakhstan, Kirgistan, Moldova, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan
  • Mongolija
Slika:312000.jpg
Slika 1. Usporedba GDP po stanovniku Portugala i Hrvatske, 1950. - 2016. Slika 2. Pravi početak tranzicije u Hrvatskoj - 3. siječnja 2000.


"In fact, the post-communist variety of ethnic politics—made notorious by Mr Milosevic, but also practised in varying degrees by Croatian, Bosnian-Muslim and ethnic-Albanian power-brokers—is a specific strain of the nationalist virus. It appeared in many places where the Marxist system, with its windy slogans of unity and brotherhood, collapsed suddenly. In former Yugoslavia, as in the Caucasus, many ex-communist leaders found that fanning inter-ethnic passions provided a handy way to maintain their grip on economic and political life. After all, when a nation or ethnic group is “battling for survival”, literally or metaphorically, then its leaders can suppress dissent, and shrug off calls for a more open economy and society." The Economist

"Patriotism is a last refuge of a scoundrel", Samuel Johnson

"Ich liebe nicht den Staat, ich liebe meine Frau", Gustav Heinemann


Tranzicija i eurointegracije

Slika:crta.jpg

Uvod

Proces tranzicije bivših komunističkih zemalja odvija se kroz njihovo postepeno uključenje u zapadne institucije, te njihovu integraciju u glavne evroatlantske institucije. Neke su se od tih zemalja već gotovo u potpunosti integrirale, poput recimo Slovenije, neke su na sredini puta, poput Hrvatske, a neke još nisu niti krenule u taj proces, poput većine bivših sovjetskih republika.

Crvenim su označene promjene u odnosu na prošlogodišnje predavanje.

Organizacija za sigurnost i suradnju

Organizacija za sigurnost i suradnju - Organisation for Security and Co-operation in Europe - OSCE - osnovana kao organizacija za suradnju između dvaju blokova - 57 članica - 29 zemalja u tranziciji - Hrvatska je članica od 1992.


Vijeće Europe

Vijeće Europe - Council of Europe - organizacija demokratskih zemalja Europe - preduvjet demokratizacija - 47 članica - 22 zemlje u tranziciji - Hrvatska je članica od 1996.Slika:coe.jpg
Slika 3. Vijeće Europe - potvrda demokratičnosti




Partnerstvo za mir

Partnerstvo za mir - Partnership for Peace - vojna suradnja zemalja tranzicije te neutralnih zemalja Europe s NATO-om - 21 članica (22, 2016) - 15 zemalja u tranziciji (16, 2016) - Hrvatska je bila članica od 2000-2008.
Slika 4. Zemlje članica Partnerstva za mir, narandžasto, bivše članice koje su ušle u NATO, zeleno, zemlje članice NATO-a, plavo, zemlje koje su zatražile članstvo, crveno.




Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija - World Trade Organization - multilateralni sporazum o međunarodnoj trgovini - 164 zemlje članice - 23 zemlje u tranziciji - Hrvatska je članica od 2000.

Slika 5. Svjetska trgovinska organizacija, članice, tamno zeleno, u procesu pregovaranja, razne boje, bez odnosa, sivo - sudjelovanje u globalnoj podjeli rada




Suradnja s EU

Suradnja s EU - Association Agreement / Stabilization and Association Agreement (SEE-WB) / European Neighbourhood Policy / Partnership and Cooperation Agreement (EECA) - ekonomska i tehnološka suradnja s EU - 24 AA/SAA/EEA/EMAA (23, 2016) - 9 zemlje u tranziciji (8, 2016) + 17 PCA/TCA - 10 zemalja u tranziciji (11, 2016)

  • Hrvatska je bila pridružena članica EU od 2005-2013.
  • Albanija je pridružena članica EU od 2009.
  • Srbija je pridružena članica od 2013.
  • Kosovo je pridružena članica od 2016.
How important is regional cooperation? Chriss Patten: We are not trying in South East Europe to recreate Yugoslavia; we are not trying to put the jigsaw back together. What we are saying is that it is our experience in the EU that regional cooperation, political and economic cooperation is crucial. That is what the EU represents above all. So it would be amazing, truly surprising if the formula, which we believe works for us, was a formula which we declined to believe should be applied in SEE. Whether you are talking about energy, the electricity market, whether you are talking about trade, cooperation and fighting organized crime, the list goes on and on. There is a powerful argument for cooperating regionally and I very much hope that with the support of the Stability Pact as well as the support of the EC and the member states of the EU we will see better regional cooperation in the future. I am particularly concerned to see a maximum of cooperation in dealing with organized crime because I think that is a cancer, which could eat away the potential success of South East Europe.


Slika 6. Nivoi suradnje s EU ove godine. Balkan nije više crna rupa, ali nije još Europa. Zemlje kandidati u pregovorima, zeleno, zemlje kandidati, žuto, zemlje koje su aplicirale za članstvo, narandžasto, zemlje potencijalni kandidati, crveno.




Proces pristupanja NATO-u

Membership Action Plan - proces pristupanja NATO-u - preduvjet članstvo u PfP-u - 2 zemlje (3, 2016) - 2 zemlje u tranziciji (3, 2016) imaju MAP (Makedonija, Bosna i Herzegovina).


CEFTA & BAFTA

CEFTA - Central European Free Trade Area - organizacija slobodne trgovine reformskih tranzicijskih zemalja - preduvjet članstvo ili akcesija u WTO, pregovaranje pridruženog članstva EU i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa svim zemljama članicama - 7 članova - 7 zemalja u tranziciji - Hrvatska članica od 2003-2013., a Makedonija od 2005. Nakon ulaska zemalja srednje Europe u EU 2004., Rumunjske i Bugarske 2007., CEFTA-i se 2007. priključuju ostale zemlje jugoistočne Europe te Kosovo (UNMIK), slika 7.

BAFTA - Baltic Free Trade Area - isto za baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva.

Slika 7. Bivše do 2004. (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija), do 2007. (Rumunjska, Bugarska), do 2013. (Hrvatska), stare (Makedonija) i nove (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Kosovo, Srbija) članice Central European Free Trade Area




Akcesija u EU

Akcesija u EU - Accession to European Union - proces pristupanja EU - preduvjet članstvo u Vijeću Europe te Association agreement - 5 zemalja u akcesiji (Albanija, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska) - 4 zemlje u tranziciji - Turska je kandidat od 2004, Makedonija od 2005, Crna Gora od 2010, Srbija od 2011, a Albanija od 2014 (Island je bio kandidat od 2010-2015). Prvi val petog proširenja od 10 zemalja primljen je 2004 (Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Madžarska, Malta i Cipar). Drugi val petog proširenja je 2007 u koju su uključene Rumunjska i Bugarska, a 2013 Hrvatska.
Slika 8. Članice EU i one koje će to tek postati. EU plavo, kandidati svjetlo plavo, potencijalni kandidati žuto, zemlje koje su povukle ili zamrznule kandidaturu narandžasto, priznate da imaju evropsku perspektivu zeleno


Slika:slika85.jpgSlika:slika9.jpg

Slika 9. (1998) i Slika 10. (2006-2009) Godišnji transferi EU zemljama u vrijeme akcesije, SAPARD za poljoprivredu, ISPA za okoliš i transport. Uz to je postojao i generalni program Phare. Sve programe zamjenjuje IPA od 2007.


OECD

OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development - organizacija razvijenih zemalja - preduvjet članstvo u WTO - 35 članica - 7 zemalja u tranziciji - Hrvatska nije članica. OECD invited Russia in 2007, Colombia in 2013 and Costa Rica and Lithuania in 2015 to open discussions for membership of the Organisation and offered enhanced engagement in 2007, with a view to possible membership, to Brazil, China, India, Indonesia and South Africa.
Slika 12. Zemlje članica OECD-a, tamno osnivači, svjetlo kasniji članovi.




NATO

NATO - North Atlantic Treaty Organisation - Sjevernoatlantski savez - američko-europski vojni savez zemalja prvog svijeta - 29 članica (28, 2016) - 13 zemalja u tranziciji (12, 2016) - Hrvatska je članica od 2009.
Slika 13. Zemlje člinice NATO-a.




Europska unija

Europska unija - European union - EU - unija zemalja Europe - 28 članica - 11 zemalja u tranziciji - Europska unija je 7. najveća država u svijetu po površini, 3. po stanovništvu i 2. po BDP-u.

Institucije Europske unije:

Europski parlament
Europska komisija
Vijeće Europske unije

Slika:EU_votes_novo2.png

Slika 14. Širenje EU - aritmetika moći nakon Lisabonskog ugovora. Za većinsko glasanje u Vijeću Europske unije potrebno je 65% glasova i 55% zemalja članica. Za blokiranje potrebno je barem 35% glasova i barem 4 zemlje. Hrvatska ima 0.84% stanovništva EU i 1.5% članova Parlamenta. European Parliamentary Research Service Blog




Tranzicionometar - situacija

Tablica 1. Tranzicija prema Zapadu.

Crveno - promjena situacije od prošlogodišnjeg predavanja.
Zeleno - prestanak članstva zbog prelaska u višu razinu integracije: Pfp > NATO, AA > AP


Zemlja OSCE CE PfP WTO AA
EMAA/PCA/TCA
SAA/DCFTA (IA)
CEFTA & BAFTA EU
Aplikacija/
Početak pregovora/
chapters opened/
chapters closed/ Akcesija/EURO
OECD NATO
Albanija 1991 1995 1994 2000 2009 2007 2009/// - 2009
Armenija 1992 2001 1994 2003 1999 - - - -
Azerbejdžan 1992 2001 1994 promatrač 1999 - - - -
Belarus 1992 - 1995 promatrač pregovori - - - -
Bosna i Hercegovina 1992 2002 2006 promatrač 2015 2007 2016 - MAP 2011
Bugarska 1973 1992 1994 1996 1993 1999 1995/2000/31/31/2007 - 2004
Crna Gora 2006 2007 2006 2012 2010 2007 2009/2012/30/3 - 2017
Češka 1993 1993 1994 1995 1993 1993 1996/1998/31/31/2004 1995 1999
Estonija 1991 1993 1994 1999 1995 1993 1995/1998/31/31/2004/€2011 2010 2004
Gruzija 1992 1999 1994 2000 2016 - - - -
Hrvatska 1992 1996 2000 2000 2005 2003 2003/2005/35/35/2013 - 2009
Kazakstan 1992 - 1994 2015 1999 - - - -
Kirgistan 1992 - 1994 1998 1999 - - - -
Kosovo - - - - 2016 2007 - - -
Latvija 1991 1995 1994 1999 1995 1993 1995/2000/31/31/2004/€2014 2016 2004
Litva 1991 1993 1994 2001 1995 1993 1995/2000/31/31/2004/€2015 pregovori 2004
Mađarska 1973 1990 1994 1995 1991 1992 1994/1998/31/31/2004 1996 1999
Makedonija 1995 1995 1995 2003 2004 2005 2004/// - MAP
Moldova 1992 1995 1994 2001 2016 2007 - - -
Mongolija 2012 - - 1997 1993 - - - -
Poljska 1973 1991 1994 1995 1991 1992 1994/1998/31/31/2004 1996 1999
Rumunjska 1973 1993 1994 1995 1993 1997 1995/2000/31/31/2007 - 2004
Rusija 1973 1996 1994 2012 1997 - - pregovori -
Slovačka 1993 1993 1994 1995 1993 1993 1995/2000/31/31/2004/€2009 2000 2004
Slovenija 1992 1993 1994 1995 1996 1996 1996/1998/31/31/2004/€2007 2010 2004
Srbija 2000 2003 2006 promatrač 2013 2007 2009/2014/12/2/ - -
Tadžikistan 1992 - 2002 2013 2010 - - - -
Turkmenistan 1992 - 1994 - pregovori - - - -
Ukrajina 1992 1995 1994 2008 2017 - - - -
Uzbekistan 1992 - 1994 promatrač 1999 - - - -

Tranzicionometar - poredak

Tablica 2. Rang lista trkača prema Zapadu.

Crveno - promjena situacije od prošlogodišnjeg predavanja.
Članstvo u OSCE 1 bod.
Članstvo u CE 2 boda.
Članstvo u PfP 2 boda (1 bod za članstvo u EAPC).
Članstvo u WTO 4 boda (1 bod proces učlanjivanja, 2 za potpisivanje sporazuma).
AA/SAA/DCFTA 4 boda, PCA 2 boda, IA 1 bod.
Članstvo u CEFTA i BAFTA-i 4 boda.
Članstvo u EU 50 bodova. Accession Partnership bodovi prema broju zatvorenih poglavlja. Shengen +10. Euro +10.
Članstvo u OECD-u 5 bodova (pregovori 1 bod)
Članstvo u NATO-u 5 bodova (1 bod za MAP, 2 za akcesiju).
Poredak se u 1999-2000. računao prema nešto drugačijim uvjetima.


Poredak Zemlja OSCE CE PfP WTO AA, SAA,
DCFTA,
PCA, IA
CEFTA
BAFTA
Akcesija
EU
OECD NATO total Poredak
2016 2015 2014 2013 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999
1. Slovačka 1 2 2 4 4 4 60+10€ 5 5 97 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 5. 5. 4. 4. 4. 4. 4. 4. 6. 6.
2. Slovenija 1 2 2 4 4 4 60+10€ 5 5 97 2. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 1. 1. 5. 5. 5. 5. 5. 5. 4. 4.
3. Estonija 1 2 2 4 4 4 60+10€ 5 5 97 3. 3. 3. 3. 3. 3. 6. 6. 6. 8. 8. 8. 8. 8. 8. 8. 8. 8.
4. Latvija 1 2 2 4 4 4 60+10€ 5 5 97 4. 4. 4. 7. 7. 7. 7. 7. 7. 6. 6. 6. 6. 6. 6. 9. 9. 9.
5. Litva 1 2 2 4 4 4 60+10€ 1 5 93 5. 5. 5. 8. 8. 8. 8. 8. 8. 7. 7. 7. 7. 7. 7. 10. 10. 10.
6. Mađarska 1 2 2 4 4 4 60 5 5 87 6. 6. 6. 4. 4. 4. 3. 3. 2. 2. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1.
7. Češka 1 2 2 4 4 4 60 5 5 87 7. 7. 7. 5. 5. 5. 4. 4. 3. 3. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3.
8. Poljska 1 2 2 4 4 4 60 5 5 87 8. 8. 8. 6. 6. 6. 5. 5. 4. 4. 3. 3. 3. 3. 3. 2. 2. 2.
9. Bugarska 1 2 2 4 4 4 50 - 5 72 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 9. 7. 7. 7.
10. Rumunjska 1 2 2 4 4 4 50 - 5 72 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 10. 6. 5. 5.
11. Hrvatska 1 2 2 4 4 4 50 - 5 72 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 11. 14. 14. 23. 24.
12. Crna Gora 1 2 2 4 4 4 3 - 5 25 13. 13. 13. 13. 14. 15. 15. 17. 17. 17. - - - - - - - -
13. Albanija 1 2 2 4 4 4 - - 5 22 12. 12. 12. 12. 12. 12. 12. 12. 13. 14. 16. 16. 16. 16. 13. 13. 17. 13.
14. Makedonija 1 2 2 4 4 4 - - 1 18 14. 14. 14. 14. 13. 13. 13. 13. 12. 12. 12. 12. 12. 15. 20. 20. 16. 17.
15. Moldova 1 2 2 4 4 4 - - - 17 15. 15. 15. 15. 15. 14. 14. 14. 14. 13. 14. 14. 14. 13. 12. 15. 13. 14.
16. Srbija 1 2 2 1 4 4 2 - - 16 17. 17. 16. 16. 16. 19. 19. 19. 19. 19. 27. 27. 27. 26. 27. 27. 27. 27.
17. Bosna i Hercegovina 1 2 2 1 4 4 - - 1 15 16. 16. 17. 17. 16. 18. 18. 18. 18. 18. 26. 26. 26. 25. 25. 25. 25. 25.
18. Gruzija 1 2 2 4 4 - - - - 13 18. 19. 19. 19. 18. 16. 16. 15. 15. 15. 13. 13. 13. 12. 11. 11. 15. 16.
19. Ukrajina 1 2 2 4 4 - - - - 13 21. 21. 21. 21. 21. 20. 20. 20. 20. 22. 19. 19. 19. 19. 17. 17. 14. 15.
20. Rusija 1 2 2 4 2 - - 1 - 12 19. 18. 18. 18. 17. 22. 22. 22. 22. 21. 18. 18. 18. 18. 16. 16. 12. 12.
21. Armenija 1 2 2 4 2 - - - - 11 20. 20. 20. 20. 19. 17. 17. 16. 16. 16. 15. 15. 15. 14. 18. 18. 18. 19.
22. Kirgistan 1 - 2 4 2 - - - - 9 22. 22. 22. 22. 22. 21. 21. 21. 21. 20. 17. 17. 17. 17. 15. 12. 11. 11.
23. Tadžikistan 1 - 2 4 2 - - - - 9 23. 23. 23. 23. 27. 27. 27. 27. 27. 27. 25. 25. 25. 24. 24. 26. 26. 26.
24. Kazakstan 1 - 2 4 2 - - - - 9 24. 24. 25. 25. 24. 24. 24. 24. 24. 24. 21. 21. 21. 21. 21. 21. 19. 20.
25. Azerbejdžan 1 2 2 1 2 - - - - 8 25. 25. 24. 24. 23. 23. 23. 23. 23. 23. 20. 20. 20. 20. 19. 19. 21. 22.
26. Kosovo - - - - 4 4 - - - 8 26. 29. 29. 29. 29. 29. 29. 29. 29. - - - - - - - - -
27. Uzbekistan 1 - 2 1 2 - - - - 6 27. 26. 26. 26. 25. 25. 25. 25. 25. 25. 22. 22. 22. 22. 22. 22. 20. 21.
28. Mongolija 1 - - 4 1 - - - - 6 28. 27. 27. 27. 26. 26. 26. 26. 26. 26. 23. 23. 23. - - - - -
29. Belarus 1 - 2 1 - - - - - 4 29. 28. 28. 28. 28. 28. 28. 28. 28. 28. 24. 24. 24. 23. 23. 23. 22. 18.
30. Turkmenistan 1 - 2 - - - - - - 3 30. 30. 30. 30. 30. 30. 30. 30. 30. 29. 28. 28. 28. 27. 26. 24. 24. 23.


Strukturne reforme


  • privatizacija
  • restrukturiranje (zatvaranje nerentabilnih poduzeća i otpuštanje viška radnika)
  • liberalizacija cijena
  • liberalizacija trgovanja devizama (forex)
  • antimonopolna politika
  • reforma banaka i ostalih financijskih institucija


Slika:slika12.jpg

Slika 15. Privatizacija - udio privatnog vlasništva u stvaranju GDP-a, 2006, EBRD


Slika:slika13.jpg

Slika 16. Udio privatnog vlasništva u stvaranju GDP-a i udio javnog sektora u GDP-u, 2003, EBRD


Slika:slika14.jpg

Slika 17. Progres u tranziciji, EBRD, 2001 Transition Report

Slika 18. Global Competitiveness Index, World Economic Forum, 2014-2015

Credit rating


Tablica 3. Credit rating zemalja u tranziciji, stanje 5. siječnja 2018. (Moody’s), 9. siječnja 2018. (S&P)

Crveno - junk bond rating.
Crno - investment rating.
Svaki znak ˇ znači downgrade za jedan nivo.
Svaki znak ^ znači upgrade za jedan nivo.
Moody’s (Aaa, Aa1, Aa2, Aa3, A1, A2, A3, Baa1, Baa2, Baa3, Ba1, Ba2, Ba3, B1, B2, B3, Caa1, Caa2, Caa3, Ca, C).
Standard & Poor (AAA, AA+, AA, AA-, A+, A, A-, BBB+, BBB, BBB-, BB+, BB, BB-, B+, B, B-, CCC+, CCC, CCC-, C, SD).


Zemlja Moody’s S&P
Albanija B1^2007 17 2016^2013ˇB+ 18
Armenija B1ˇ2016ˇ2015^2006 17 - -
Azerbejdžan Ba2ˇ2017ˇˇ2016^2012^2006 13 2016ˇ2012^BB+ 12
Belarus Caa1ˇ2015ˇˇ2011^2007 24 2017^2011ˇˇ2008ˇˇ2007^B 20
Bosna i Hercegovina B3ˇ2012^2006^2003 21 2011ˇB 20
Bugarska Baa2^2011^2005^2004^^2003^2001 8 2017^2014ˇˇ2008ˇ2006^2005^2004^2003^2002^2001^2000^BBB- 8
Crna Gora B1ˇ2016ˇ2010^2008 17 2014ˇ2012ˇ2009ˇ2007^2004^B+ 18
Češka A1^^^2002 1 2011^^2007^AA- 1
Estonija A1^^^2002 1 2011^^2010^2009ˇ2004^2001^AA- 1
Gruzija Ba2^2017 13 2011^2010^2009ˇ2008ˇ2005^BB- 16
Hrvatska Ba2ˇ2013ˇ2016 13 2014ˇ20112012ˇ2011ˇ2004^BB 14
Kazakstan Baa3ˇ2016^2006^^2002^^2001 9 2016ˇ2015ˇ2011^^2003^^2001^2000^BBB- 8
Kirgistan B2 20 - -
Kosovo - - - -
Latvija A3^2015^2014^2013ˇˇˇ2009ˇ2008^^^2002 5 2014^2013^2012^^2010^2009ˇˇ2008ˇˇ2007ˇ2004^2002^A- 5
Litva A3^2015ˇˇ2009^2006^2003^^^2002 5 2014^^2010ˇ2009ˇ2008ˇˇ2005^2003^2002^^A- 5
Mađarska Baa3^2016ˇ2012ˇˇ2010ˇ2009ˇ2008ˇ2007^^2002^2000^1999 9 2016^2015^2012ˇˇ2009ˇˇ2006ˇ2000^1999^BBB- 8
Makedonija - - 2013ˇ2009ˇ2005^2004^BB- 16
Moldova B3 21 - -
Mongolija Caa1ˇˇ2016ˇ2014 24 2016ˇˇ2014ˇ2008^2007^B- 22
Poljska A2^^2002^^1999 3 2016ˇ2007^2000^1999^BBB+ 7
Rumunjska Baa3^2006^^2004^2003^2002^2001 9 2014^2008ˇ2005^2004^2003^2002^2001^^BBB- 8
Rusija Ba1ˇˇ2015ˇ2014^2008^2005^^2004^2002^^^2001 12 2015ˇ2014ˇ2009ˇ2007^2005^2004^2003^2002^^2001^^2000^^BB+ 12
Slovačka A2ˇ2012^2006^2004^^^2002^2001 3 2015^2012ˇ2009^2005^2004^2003^2002^2001^A+ 3
Slovenija Baa1^^2017^2015ˇˇˇ2014^2013ˇˇˇˇˇ2012ˇ2011^2006^^2002^2000 7 2017^2016^2013ˇ2012ˇˇ2011ˇ2006^2003^2002^A+ 3
Srbija Ba3^2017 16 2017^2012ˇ2011^2005^2004^BB 14
Tadžikistan B3 21 B- 22
Turkmenistan - - - -
Ukrajina Caa2^2017ˇˇ2014ˇˇ2013ˇ2009^2003^^2001ˇ1999 26 2016^^^^^2015ˇˇ2013ˇˇˇ2013ˇ2012ˇ2010^^^2009ˇˇ2008ˇˇ2004^^B- 22
Uzbekistan - - - -




Makroekonomski pokazatelji


Slika:GDP per capita 2017 -Int$- label.png1997
1998
1999
2001
2003
2008
2011
2013
2014
2015
2016
Slika 19. GDP per capita 2017. [USD], [1]



Slika:GDP growth 2018 -%- label.png2000
2001
2003
2008
2012
2013
2016
2017
Slika 20. Rast GDP-a 2018. [%], [2]


Slika:Unemployment rate 2018 -%- label.png1997
2000
2005
2009
2013
2016
2017
* Nema podataka za Turkmenistan, Gruziju i Uzbekistan za 2018.
Slika 21. Nezaposlenost 2018., [%], [3]


Slika:Average net monthly salary 2018 -USD- label.png1998
1999
2000
2005
2014
2017

Slika 22. Prosječna neto plaća 2018. [USD] [4]



Slika:GDP per capita (PPP) 2017 and 1995 ratio.png

1999
2000
2006
2015/1992

*Podaci za Bosnu i Hercegovinu su iz 1996., a Kosovo, Crnu Goru i Srbiju iz 2000.
Slika 23. Stanje oporavka od tranzicije, odnos GDP (PPP) po stanovniku 2017. i 1995. [5]



Slika:Foreign direct investment -US$- label.png

FDI Stock/Capita
1999 - 2000

FDI Inflows/Capita
2003
2004
2013
2015

Slika 24. Direktne strane investicije po stanovniku 2016.-net inflow [USD/cap],[6]

Usporedbe


Slika:Index freedom.jpg

Slika 25. Index od economic freedom, 2016.


Slika:Corruption perception index 2015 2.jpg


Slika 26. Corruption perception index, 2015.

Transparency Index, Transparency International



Tablica 4. Osnivanje tvrtke, World Bank, 2014.


Crveno - zemlje u tranziciji
Purporno - članice EU i zemlje u tranziciji
Plavo - zemlje članice EU


Region or Economy Rank DTF Procedures (number) Time (days) Cost (% of income per capita) Paid-in min. capital (% of income per capita)
OECD high income .. 91,51 4,8 8,3 3,1 9,2
Europe & Central Asia .. 90,92 4,9 10,2 4,7 4
South Asia .. 83,98 8,1 15,4 13,4 0,2
East Asia & Pacific .. 82,03 7 23,9 19 12,3
Middle East & North Africa .. 80,35 7,9 20,2 26,3 11,2
Latin America & Caribbean .. 78,54 8,3 31,6 31,5 2,3
Sub-Saharan Africa .. 75,33 7,8 27,3 54 33,1
New Zealand 1 99,96 1 0,5 0,3 0
Canada 2 98,23 2 1,5 0,4 0
Hong Kong, China 3 98,2 2 1,5 0,6 0
Macedonia 4 98,14 2 2 0,1 0
Azerbaijan 5 98,14 2 2 0,1 0
Singapore 6 96,49 3 2,5 0,6 0
Australia 7 96,49 3 2,5 0,6 0
Georgia 8 96,16 3 3 3,4 0
Armenia 9 96,07 3 4 0,9 0
Ireland 10 96,07 3 4 0,9 0
Korea 11 95,83 2 4 14,6 0
Jamaica 12 95,16 2 10 4,3 0
Kosovo 13 95,54 3 6 1,1 0
Russian Federation - Saint Petersburg .. 95,31 3 6 1,1 0
Estonia 14 95,13 3 ,5 1,2 16,4
Sweden 15 94,64 3 7 0,5 11,5
United Kingdom 16 94,58 4 4,5 0,1 0
Belgium 17 94,49 3 4 5 17
Burundi 18 94,45 3 4 13,9 0
Taiwan, China 19 94,42 3 10 2,1 0
Ukraine 20 94,4 4 5 0,5 0
Norway 21 94,3 4 4 0,9 4,7
Netherlands 22 94,15 4 4 4,5 0
Latvia 22 94,15 4 5,5 1,5 0
Denmark 24 94,07 4 3 0,2 13,9
Uzbekistan 25 93,93 4 5,5 3,2 0
Russian Federation 26 93,57 3,7 9,8 1 0
France 27 93,27 5 3,5 0,7 0
Finland 28 93,13 3 14 1 6,6
Lithuania 29 92,99 4 5,5 0,6 20,3
Kyrgyz Republic 30 92,95 4 10 2 0
Belarus 31 92,91 5 5 0,6 0
Oman 32 92,85 4 6 4 0
Portugal 32 92,85 5 4,5 2,1 0
Russian Federation - Moscow .. 92,82 4 11 1 0
Iceland 34 92,64 5 3,5 2 7,6
São Tomé and Principe 35 92,56 4 5 15,2 0
Mongolia 36 92,55 5 6 1,5 0
Samoa 37 92,49 4 9 7,7 0
Liberia 37 92,49 4 4,5 16,7 0
Egypt 39 92,43 4 6 7,4 0
Morocco 40 92,34 4 6 7,4 0
Israel 41 92,28 4 12 3,3 0
Afghanistan 42 92,08 3 7 19,9 0
Panama 43 92,01 5 6 5,8 0
Moldova 44 91,96 5 6 6,2 0
Kazakhstan 45 91,94 5 9 0,3 0
Albania 46 91,73 5 5 10,1 0
Serbia 47 91,67 5 7 6,5 0
Mauritius 48 91,65 5 6 1,8 0
United States - New York City .. 91,6 6 4 1,3 0
Slovenia 49 91,42 4 7 0 40,6
Côte d’Ivoire 50 91,38 4 7 18,9 3,3
Puerto Rico 51 91,23 6 5,5 1,3 0
United States 51 91,23 6 5,6 1,1 0
United Arab Emirates 53 91,21 4 8 13 0
Cyprus 53 91,21 5 6 12,2 0
Tonga 55 90,85 4 16 6,8 0
Greece 56 90,7 5 13 2,2 0
United States - Los Angeles .. 90,66 6 8 0,8 0
Benin 57 90,56 5 8 3,7 5,4
Montenegro 58 90,07 6 10 1,5 0
Chile 59 89,84 7 5,5 0,7 0
Uruguay 60 89,79 5 6,5 22,5 0
Colombia 61 89,57 6 9 7,5 0
Romania 62 89,48 6 12 2 0,6
Italy 63 89,4 6 6,5 13,9 0
Dominica 64 89,26 5 12 15,7 0
Maldives 65 88,98 6 12 5,2 1,9
St. Lucia 66 88,8 5 11 21,4 0
Luxembourg 67 88,66 5 16,5 1,7 19,5
Slovakia 68 88,62 6 11,5 1,2 17,8
Trinidad and Tobago 69 88,59 7 10,5 0,6 0
Marshall Islands 70 88,41 5 17 12,5 0
Switzerland 71 88,39 6 10 2, 25,3
Burkina Faso 72 88,06 3 13 43,4 7
Mexico - Monterrey .. 87,86 7 8 11,5 0
Bahrain 73 87,82 7 9 1,2 3,4
Sri Lanka 74 87,52 7 9 12,2 0
Hungary 75 87,28 6 7 7,1 45,5
Rwanda 76 87,17 5 4 48,5 0
Grenada 77 87,02 6 15 15,8 0
Thailand 78 87,01 5 25,5 6 0
Turkey 79 86,98 7 6,5 16,4 10,2
Mauritania 80 86,87 7 8 19,4 0
Czech Republic 81 86,86 8 9 5,7 0
Bulgaria 82 86,82 6 23 1,3 0
St. Vincent and the Grenadines 83 86,78 7 10 16,1 0
Brunei Darussalam 84 86,72 7 14 1,6 0
Tajikistan 85 86,61 5 22 16,8 0
Spain 85 86,61 7 13 5 12,9
Sierra Leone 87 86,48 6 10 30,3 0
Japan - Osaka .. 86,26 8 10,5 7,5 0
Niger 88 86,16 4 10 32,4 48
Japan 89 86,09 8 11,2 7,5 0
Senegal 90 86,07 4 6 62,7 4,7
Qatar 91 86,06 8 8,5 6,2 0
Japan - Tokyo .. 86 8 11,5 7,5 0
St. Kitts and Nevis 92 85,75 7 18,5 7,2 0
Mexico 93 85,74 7,8 8,4 17,4 0
Bhutan 94 85,59 8 15 3,8 0
Croatia 95 85,56 8 7 7,3 25,5
Congo, Dem. Rep. 96 85,49 6 11 29,3 0
Solomon Islands 97 85,48 7 9 28,5 0
San Marino 98 85,46 7 11,5 9 29,4
Guyana 99 85,45 7 18 10,7 0
Mexico - Mexico City .. 85,31 8 8,5 19,1 0
Cabo Verde 100 85,24 8 11 14,7 0
Barbados 101 85,1 8 15 7,7 0
Iran, Islamic Rep. 102 85,06 8 15 1,1 0
Peru 103 85,01 6 26 9,9 0
Tunisia 103 85,01 9 11 4,7 0
Zambia 105 84,95 7 8,5 33,7 0
Jordan 106 84,62 7 12 22,4 0,1
Poland 107 84,22 4 37 12,1 10,9
Mali 108 84,12 5 8,5 61 5,9
Nepal 109 83,77 7 17 26,1 0
Ghana 110 83,73 8 14 19,2 2
Austria 111 83,72 8 21 0,3 12,8
Malaysia 112 83,67 8 18 6,2 0
Madagascar 113 83,48 7 11 40,4 0
Germany 114 83,42 9 10,5 1,9 32,9
Dominican Republic 115 83,34 7 14,5 16,3 36,5
Kenya 116 83,13 7 22 21,1 0
Lesotho 117 83 7 29 8,1 0
The Bahamas 118 82,71 8 21,5 13,8 0
Guatemala 119 82,31 7 19,5 24,1 17,2
Palau 120 81,95 8 28 2,9 7,7
Vietnam 121 81,76 9 24 4,6 0
Bangladesh 122 81,74 9 19,5 13,8 0
Bangladesh - Dhaka .. 81,74 9 19,5 13,8 0
Bangladesh - Chittagong .. 81,74 9 19,5 13,8 0
Togo 123 81,71 5 6 71,2 34
Antigua and Barbuda 124 81,66 9 22 9,4 0
Costa Rica 125 81,57 9 22,5 9,1 0
China - Shanghai .. 81,25 9 28 0,6 0
Vanuatu 126 81,24 7 18 44,3 0
China 127 81,02 9 28,9 0,7 0
Nicaragua 128 81 6 13 68 0
China - Beijing .. 80,73 9 30 0,7 0
El Salvador 129 80,7 8 15,5 40,7 2,5
Papua New Guinea 130 80,53 6 41 15,6 0
South Africa 131 80,47 7 43 0,2 0
Malta 132 80,21 9 26 12,3 1,3
Guinea 133 80,2 6 8 77,7 13,6
Nigeria - Lagos .. 79,98 8 24 30,6 0
Mozambique 134 79,86 10 19 18 0
Tanzania 135 79,14 9 26 21,5 0
Syria 136 78,93 7 15 8,9 106
Seychelles 137 78,64 9 32 13,4 0
Nigeria 138 78,62 8,7 25,2 31 0
Lebanon 139 78,45 8 15 40,6 40,7
Kiribati 140 78,17 7 31 36,3 13
Pakistan 141 77,88 12 18 12,4 0
Pakistan - Karachi .. 77,88 12 18 12,4 0
Pakistan - Lahore .. 77,88 12 18 12,4 0
Algeria 142 77,54 12 20 11,1 0
Paraguay 143 77,53 7 35 39,8 0
Indonesia - Jakarta .. 77,5 11 22 19,1 0
Angola 144 77,34 8 36 27,5 0
Timor-Leste 145 77,13 4 9 0,5 260,1
Myanmar 146 77,1 11 13 40,4 0
Saudi Arabia 147 77,09 12 15 4,1 0
Honduras 148 77,02 11 13 41,4 0
Cameroon 149 76,99 5 15 32 137,6
Malawi 150 76,73 7 37 42,2 0
Indonesia 151 76,43 11,2 24,9 19,4 0
Gabon 152 76,28 7 50 14,3 10,8
Botswana 153 76,21 9 48 0,8 0
India - Delhi .. 75,99 12 26 11,4 0
Swaziland 154 74,32 12 30 16,6 0,3
India 155 74,31 12,9 26 13,8 0
Nigeria - Kano .. 74,08 11 29 32,4 0
Sudan 156 73,78 10 36 25,6 0
Argentina 157 73,56 14 25 9,3 0
Brazil - Rio de Janeiro .. 73,26 11 45 6,8 0
Belize 158 73,22 9 43 34,6 0,1
Fiji 159 73,13 11 40 17,9 0
Indonesia - Surabaya .. 72,62 12 35 20,3 0
Lao PDR 160 72,42 8 67 4,6 0
India - Mumbai .. 72,41 14 26 16,5 0
Yemen 161 71,59 6 40 82,2 0
Comoros 161 71,59 8 15 98,4 34,8
Libya 163 71,48 10 35 31,2 43,4
Iraq 164 71,32 9 34 51,9 18,6
Uganda 165 71,3 13 26 37,1 0
Ecuador 166 70,61 11 48,5 21 0
Micronesia 167 69,73 7 16 140,4 0
Gambia, the 168 69,37 7 25 125,2 0
West Bank and Gaza 169 69,36 10 43 46,9 0
Namibia 170 68,87 10 66 11,5 0
Philippines 171 68,86 16 28 15,8 3,1
Djibouti 172 66,91 7 14 167 0
Kuwait 173 66,77 12 61 2,8 10,2
Bosnia and Herzegovina 174 65,09 12 65 13,5 13,4
Brazil 175 65,04 11 79,5 5,2 0
Guinea-Bissau 176 63,86 8 8 36,9 295,7
Bolivia 177 62,94 14 45 54,1 0
Brazil - São Paulo .. 59,78 11 101,5 4,1 0
Congo, Rep. 178 59,44 11 50 61,2 92,2
Ethiopia 179 55,96 14 35 69,3 121,5
Cambodia 180 54,93 9 99 57,2 22,5
South Sudan 181 53,96 13 14 422,4 0
Chad 182 51,91 9 60 159,8 22,4
Zimbabwe 183 49,13 10 91 119,2 0
Somalia 184 48,71 9 70 176,5 0
Suriname 185 47,82 13 84 101,4 0,3
Eritrea 186 46,36 13 84 37,6 165,1
Equatorial Guinea 187 36,9 17 134 102,7 27,8
Haiti 188 33,61 12 97 219,3 15,5
Venezuela 189 32,94 20 230 136,4 0
Central African Republic 190 31,36 10 22 209,4 556,6



Slika:Time4b.PNG

Slika 27. Vrijeme potrebno za osnivanje tvrtke


|- Slika:HD_2015.PNG


Slika 28. Human development index, 2015.

Human Development Reports

Linkovi

Slika:crta.jpg

World Bank:

Sigurnost dobave energije

Sigurnost dobave energije je prilično važna, jer je današnja ekonomija neodrživa bez stalne i sigurne opskrbe energijom. Ukoliko bi nestalo energije, uskladišptena hrana bi se pokvarila, nova se ne bi mogla dovesti u gradove, a ne bi se mogla niti proizvesti. Vrlo brzo bi nastupio kolaps civilizacije, s vjerojatno prilično lošim razvojem (npr. film 'The Road').

Potrebno je razlikovati kratkotrajnu sigurnost dobave energije, koja je uglavnom tehnički problem, i dugotrajnu stratešku sigurnost dobave, koja je geopolitički problem. Inženjeri će često stavljati težište na kratkotrajnu sigurnost, recimo kako osigurati frekvenciju i napon u elektroenergetskom sustavu, ali je ona u stvari zanemariv problem u odnosu na dugotrajnu sigurnost, koja zahtjeva dugoročno osiguranje vlastitih izvora energije i dobavnih pravaca.

Zemlje koje uvoze više od polovice primarne energije ne mogu se smatrati suverenima i nezavisnima, jer ne mogu donositi vlastite odluke, s obzirom da im dobavu uvjetuju druge zemlje. Diversifikacija izvora je u tom slučaju dobar način da se poveća sigurnost dobave, međutim, kritično je posjedovati vlastite izvore primarne energije. Ukoliko zemlja nema vlastitih izvora fosilnih goriva, onda vlastitu sigurnost može jedino osigurati obnovljivim izvorima.

Tako recimo električna energija iz uvoznog ugljena ne podiže sigurnost dobave, jer je gorivo uvozno, ali je zbog diverzificiranog tržišta sigurnije od uvoznog plina, koji se dobavlja iz svega nekoliko izvora. Obnovljivi izvori uvijek povećavaju sigurnost dobave, iako mogu komplicirati regulaciju frekvencije i napona.

IEA defines energy security as the uninterrupted availability of energy sources at an affordable price. Energy security has many aspects: long-term energy security mainly deals with timely investments to supply energy in line with economic developments and environmental needs. On the other hand, short-term energy security focuses on the ability of the energy system to react promptly to sudden changes in the supply-demand balance.

European Energy Security Strategy

Energija i konkurentnost proizvoda

Restrukturiranje energetike

Liberalizacija energetskog tržišta

Privatizacija

Slika:donjacrta.jpg

Osobni alati
Traka s alatima
  • Što vodi ovamo
  • Povezane stranice
  • Postavi datoteku
  • Posebne stranice
  • Verzija za ispis